UVODNIK PROGRAM NOVOSTI ULAZNICE PRESS KONTAKT IMPRESSUM ARHIV SPONZORI
                                 .


RIJEČKE LJETNE NOĆI

 

          Ove desete, jubilarne godine Riječke ljetne noći imaju simbolično značenje: u Rijeci se svečanošću otvorenja slavi ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju!

A deseta obljetnica zaslužuje da se osvrnemo na fenomen Riječkih ljetnih noći, na njihove početke, uspjehe, rezultate i da vidimo što Festival jest danas i što želi biti. Da propitamo što je to  – i ako jest – bilo novo,  revolucionarno u shvaćanju kazališta i kazališnog čina, u stvaranju ljetnih kulturnih manifestacija, u interpretaciji  stvaralačkih umjetničkih poriva autora s jedne, i u odgonetanju kulturnih potreba najrazličitije publike vrlo specifičnog grada poput Rijeke.

Okosnica, stup programa oko kojega su se svi okupljali i koji je sve povezivao i poticao bilo jest i ostalo naše Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca.

 

 

 

Riječka tradicija ljetnih kulturnih priredaba

 

 

Diljem Jadranske obale, tijekom desetljeća održavale su se velike manifestacije, da spomenemo samo Dubrovačke ljetne igre ili Splitsko ljeto, kulturne mega-priredbe koje su postale zaštitnim znakom uspjelih dramskih, koncertnih i inih kulturnih zbivanja i umjetničkih ostvarenja, s različitim autorima i djelima, domaćim i stranim,  vrhunskim, ali i prosječnim, sa širokom publikom koja traži ljetnu zabavu, ali i onom izbirljivom, koja želi iznimne vrijednosti, kao i onom tzv. premijernom koja ponajviše brine da bude viđena i zapažena na ekskluzivnim događajima, jer sve to pomiješano stvara onaj poznati šušur i glamurozni ugođaj vrućih hrvatskih kulturnih ljetnih noći.

O Rijeci,  industrijskom i tranzitnom gradu, kako je prije tridesetak godina vladalo uvriježeno mišljenje o našem gradu, nije se govorilo ni razmišljalo kao o gradu kulture, jer nije ni postojala na nekoj imaginarnoj karti kulture i umjetnosti. Međutim, stariji se Riječani zasigurno sjećaju vrlo uspješne Operne sezone Opatija – Rijeka – Pula, koja je tijekom ljeta na Trsatsku gradinu, na Ljetnu pozornicu u Opatiji i u Pulsku arenu privlačila mnogobrojnu publiku iz  cijele regije, izvedbama glasovitih (većinom) talijanskih opera, poznatih hrvatskih, jugoslavenskih i inozemnih ansambala. Koliko su puta olujni oblaci i nagli pljusak pokvarili uživanje opernih fanova, budući da su se predstave održavale na spomenutim otvorenim prostorima!

Treba nadalje spomenuti i Riječko kulturno ljeto te Rijeku na Trsatu, manifestacije koje su s više ili manje uspjeha prethodile Riječkim ljetnim noćima.

To samo pokazuje da kulturna publika Rijeke (i primorsko-istarske regije) u kontinuitetu ima potrebu za kulturnim umjetničkim i zabavnim zbivanjima i doživljajima tijekom ljeta. Formula za organizaciju takvih noćnih ljetnih programa dobro je poznata onome tko se takvim poslom bavi: širok dijapazon priredaba, od vrhunske umjetnosti do ležernijih projekata primjerenih dugim, toplim ljetnim noćima.

 

 

 

Rijeka - Čudesni spoj Mediterana i Mitteleurope

 

Na zajedničku inicijativu gradonačelnika Rijeke Vojka Obersnela i tadašnje intendantice HNK Ivana pl. Zajca Mani Gotovac, a uz snažnu potporu Turističke zajednice grada Rijeke, pokrenut je festival koji je na najbolji način odgovorio potrebama trenutka i najšire riječke publike željne primjerenih ljetnih kulturnih i zabavnih sadržaja.

Tako je stvoren koncept manifestacije pod nazivom RIJEČKE LJETNE NOĆI.

U programskoj knjižici prvih Riječkih ljetnih noći Mani Gotovac je napisala:

„…Upravo kao što su taj gledatelj i njegov grad sami izmislili ovaj festival. Nije on moja ideja niti bilo čiji nalog. … Nema ovdje ništa nalik jednom Peristilu ili Minčeti. Ali ima nešto drugo. Ima industrijske baštine iz vremena secesije i ranije, kao što su Tvornica papira, Tvornica Torpedo, Benčić, Končar… ima srednjovjekovnih palača uronjenih u more, ima naprosto onog čudesnog spoja, zajedničkog disanja Mediterana i Mitteleurope.“

U nastavku o tome što Rijeku čini jedinstvenim gradom, čitamo da ona (Rijeka) „vapi otvoriti i pokazati svoje prostore kao nešto što je predugo skrivala, pa čak i samim svojim stanovnicima.“ Jer“oni (građani) su osjetili želju da te prostore napokon vide, da se nešto u njima dogodi, oni su svojom energijom dali nalog pokretanju ovog Festivala.“

U kratkom, ali sadržajnom  uvodu doznajemo  pobliže o razlozima kao i programskim intencijama pokretanja Festivala. Moramo pritom napomenuti da se u nekim prostorima industrijske baštine (Končar, Benčić, Hartera) već i prije održavao kulturni program pa je, primjerice, Riječka filharmonija inaugurirala prostor Torpeda veličanstvenom Beethovenovom Eroicom.   

S današnjega aspekta možemo u odnosu na proteklih devet festivala analizirati što je bilo inovativno, što se promijenilo, a što je ostalo od početnih programskih zamisli.

 

 

 

PROSTORI – CIJELI GRAD JE JEDNA OGROMNA POZORNICA

 

Mjesta gdje se odvija kulturni i umjetnički program u organizaciji Riječkih ljetnih noći imaju gotovo ravnopravnu, a ponekad i presudnu ulogu u stvaranju kvalitetnog programa, tako da možemo reći da je tijekom godina cijeli grad postao  jedna ogromna pozornica za ovu manifestaciju.

Glazba, riječ i pokret oživljavaju  kultna mjesta riječke prošlosti i sadašnjosti, poznata i prepoznatljiva, kao i ona  skrivena i zaboravljena mjesta, omogućavajući Riječanima da svoj grad otkriju uz vrhunski umjetnički smjerokaz. Otkrivajući ih uvijek nanovo i ulazeći svake godine u poneki novi atraktivni prostor, festival Riječke ljetne noći kontinuirano, uz priče svojih predstava, na jedinstven način priča i priču o gradu Rijeci.

 

Nabrojimo redom prostore u kojima su se odvijali programi tijekom proteklih Riječkih ljetnih noći:

1.     HNK Ivana pl. Zajca – interijeri

2.     Pozornica HNK Ivana pl. Zajca

3.     HNK Ivana pl. Zajca – Kazališni trg, pročelja, krov

4.     Korzo

5.     Trg Republike Hrvatske

6.     Trg 128. brigade HV

7.     Trg 111. brigade HV

8.     Trg Riječke rezolucije

9.     Ulica Frana Supila  - Stubište uz Grand hotel Bonavia

10.  Riva Boduli

11.  Gat Karoline Riječke

12.  Ponton u Riječkoj luci

13.  Tvornica papira – Hartera (razni interijeri i eksterijeri)

14.  Zimski vrt Grand hotela Bonavia

15.  Dvorište OŠ Nikole Tesle (ili  ondašnjeg Filozofskog fakulteta)

16.  Trsatske stube Petra Kružića

17.  Hrvatski kulturni dom na Sušaku, atrij, pozornice, gledalište, Galerija Kortil)

18.  Portić na Kantridi – na više mjesta

19.  Sveučilišni kampus na Trsatu

20.  Željeznički kolodvor na Sušaku

21.  Glavni željeznički kolodvor u Rijeci

22.  Plaža  Glavanovo i more ispred

23.  Tvornica Torpedo, hala 1

24.  Tvornica Torpedo, hala 2

25.  Trsatska gradina

26.  Atrij Pomorskog i povijesnog muzeja Rijeke i Hrvatskog primorja

27.  Terasa Pomorskog i povijesnog muzeja Rijeke i Hrvatskog primorja

28.  Ulica Šime Ljubića, ispred konobe La Grotta

29.  Marijin perivoj u Franjevačkom samostanu na Trsatu

30.  Klaustar Franjevačkog samostana na Trsatu

31.  Crkva Gospe Trsatske

32.  Trg Marka Marulića (Stari grad)

33.  Astronomski centar Rijeka

34.  Trg Matije Vlačića Ilirika

35.  Kapucinska crkva Gospe Lurdske

36.  Trg Ivana Klobučarića

37.  Brodogradilište 3. maj

38.  Ex Park hotel – plaža ispod OŠ Grivica

39.  Katedrala Sv. Vida

40.  Trg Grivica – ispred Katedrale sv. Vida

41.  Bazeni Kantrida

42.  Perivoj Ville Ružić i spomenička zbirka Mažuranić – Brlić – Ružić

43.  Ljetna pozornica Opatija

44.  Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić, Pećine

45.  Trg svete Barbare

46.  Skladište 41 u Porto Barossu

 

 

PROGRAMI

 

 

·         SVEČANA OTVORENJA i ZATVARANJA

 

1.     Dana 18. lipnja 2004. spektakularnim plesom na štulama otvorene su prve Riječke ljetne noći uz Valse program na otvorenom Teatra Tascabile,  glasovitog uličnog teatra iz Bergama, na Korzu, na Trgu Republike Hrvatske u mnoštvu gledatelja na ovim trgovima i mnogim okolnim ulicama.

Zatvorene su Straussovim valcerima i argentinskim tangom na vrtnoj zabavi na terasi Pomorskog i povijesnog muzeja uz Salonski orkestar Opere HNK pod ravnanjem Nade Matošević, 15. srpnja.

2.     Dana 23. lipnja 2005. ispred HNK Ivana pl. Zajca otvorene su spektaklom Hydromania, redatelja Mike Listera, u izvedbi Uličnog kazališta Avanti Display iz Velike Britanije i performera Prostora + iz Rijeke druge Riječke ljetne noći, a zatvorene su na Trgu Riječke rezolucije, također uz valcere i tango u koreografiji Staše Zurovca, uz sudjelovanje publike zajedno s baletnim ansamblom HNK, 26. srpnja.

Po prvi je put dodijeljena Nagrada NOVI LIST za najcjelovitije ostvarenje Riječkih ljetnih noći, skulptura akademskoga kipara Siniše Majkusa, predstavi Mirisi, zlato i tamjan Slobodana Novaka u režiji Vinka Brešana i u izvedbi Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca.

3.     Treće Riječke ljetne noći otvorene su  29. lipnja 2006. svečanošću na Trgu Republike Hrvatske i na Korzu predstavom The Field (Polje) koju je izvela svjetski poznata ulična teatarska trupa Strange Fruit. Tzv. „zračnim baletom“ i briljantnom koreografijom osam glumaca-plesača izvelo je na četiri i pol metara visokim savitljivim štapovima svoju čudesnu igru dodira, plesa, akrobatike, sve to na visokoj profesionalnoj, estetskoj i zabavnoj razini. Noći su zatvorene 27. srpnja svečanošću nakon izvedbe  Orffovih Carmina Burana u Torpedu.

4.     Na Gatu Karoline Riječke otvorene su 5. lipnja 2007. četvrte Riječke ljetne noći nastupom  španjolsko-argentinskom  performerskom Grupo Puja predstavom K@osmos, pedeset metara  visoko u zraku iznad glava gledatelja, izvođenjem svoje akrobatske bravure u jednoj ogromnoj košari u obliku kugle. U Tvornici Torpedo,  19. srpnja, nakon izvedbe Händelova oratorija Mesije svečano su zaključene još jedne Riječke ljetne noći.

5.     Ispred zgrade HNK 27. lipnja 2008.  i na Gatu Karoline Riječke otvorene su pete  jubilarne Riječke ljetne noći spektaklom na otvorenom Lacher de violons/Oslobađanje violina, koji je izvela francuska Compagnie Transe-Express iz Francuske. Svečana ceremonija zatvaranja bila je 25. srpnja, spuštanjem festivalske zastave, dodjelom Nagrade Novoga lista i po prvi put Nagrade publike.

6.     Svečanost otvorenja dogodila se ispred zgrade HNK i na Gatu Karoline Riječke 30. lipnja 2009. pirotehničkim spektaklom  Od Prometeja do Galileja u izvedbi Compagnie Ephemere iz Francuske. Na Bazenima Kantrida glazbeno-scenskim spektaklom Bal na vodi u režiji Damira Zlatara Freya i pod dirigentskom palicom Nade Matošević završene su šeste Riječke ljetne noći. U ovom mega-spektaklu u vodi i na suhom, uz spuštanje festivalske zastave i dodjelu nagrada, sudjelovali su orkestar Opere i članice Baleta HNK Ivana pl. Zajca, plivačice Kluba sinkroniziranog plivanja Primorje Aqua Maris te plivačice i plivači Plivačkog kluba Primorje Croatia osiguranje.

7.     Odaberi svoju zvijezdu! bio je motto sedmih Riječkih ljetnih noći, koje su se odvijale od 29. lipnja do 24. srpnja 2010. Festival je otvoren priredbom Oda radosti  usred riječke luke, na pontonu na kojemu je bila Opera HNK (dakle, solisti, zbor i orkestar, pod ravnanjem Nade Matošević) koji su izveli  Beethovenovu Odu radosti  dok se podizala festivalska zastava te uz neizbježni vatromet na kraju priredbe. Gledatelji su bili na obali, na Rivi Boduli, na Gatu Karoline Riječke i na Terminalu, kao i na okolnim privezanim brodovima, a posebnoj primorskoj atmosferi pridonijele su i povijesne  barke, barčice, batane i gucevi, na starinska jedra, koje su lagano nošene noćnim povjetarcem plovile po zaljevu. Na Bazenima Kantrida  uz dodjelu dviju nagrada, one Novoga lista i Nagrade publike, zatvoren je i ovaj Festival, spektaklom koji je i te godine privukao ogroman broj gledatelja, no, to je fenomen koji prati sve priredbe Riječkih ljetnih noći, u svim godinama njihova održavanja, sve do danas.

8.     „Posvećenje ljeta“ Riječkih ljetnih noći započelo je 28. lipnja i trajalo  do 21. srpnja 2011. Pred zgradom HNK, uz podizanje festivalske zastave, nastupila je mezzosopranistica Kristina Kolar uz zbor i orkestar Opere HNK pod ravnanjem Nade Matošević, nakon čega je francuska Compagnie Transe-Express izvela  pirotehnički spektakl Tambours de la muerte, pod umjetničkim vodstvom i scenografijom G. Rhodea. Na kraju na pontonu u riječkoj luci atraktivnim programom uz orkestar Opere HNK i vokalno-instrumentalni sastav Intermezzo te brojnim solistima izvedeni su mnogi nezaboravni songovi iz raznih mjuzikala. I opet uz spuštanje festivalske zastave dodijeljene  su nagrade za uspješnice završenih Riječkih ljetnih noći.

9.     Početak i završetak devetih Riječkih  ljetnih noći bili su zamišljeni kao svečanosti u visinama. Počele su baletom u zraku iznad Gata Karoline Riječke 19. lipnja spektaklom riječkoj publici poznate španjolsko-argentinske grupe Puja uz živu glazbu, pod naslovom DO DO LAND. Zbog kiše i nevremena nažalost organizator je morao odustati od svečanog zatvaranja na krovu Tower centra, pa je predstava Božanstvena komedija po ideji i u koreografiji Edwarda Cluga,  uz dodjelu nagrada održana 24. srpnja  2012. u Harteri. Festival će se pamtiti i po jednoj riječko-opatijskoj ljetnoj noći: prvi je put iz Rijeke (poslije predstava onih davnih Opernih sezona Opatija – Rijeka – Pula) prešao na opatijsku Ljetnu pozornicu gdje je izveden  poznati broadwayski musical Guslač na krovu, u koprodukciji s Festivalom Opatija. I Božanstvena je komedija bila koprodukcija, ali između Bitef teatra iz Beograda i Grad teatra Budva. Festival Grad teatar Budva gostovao je i Goldonijevom Gostioničarkom Mirandolinom, također koprodukcijom, ali  s Riječkim ljetnim noćima. Stvorivši od gradskih prostora svoja mjesta za igranje predstava Kazalište je na Ljetnim noćima svoju matičnu pozornicu prepustilo multimedijalnoj izložbi Pozornice, najuspješnijim scenografijama svoga  dugogodišnjeg scenografa akademskog slikara Dalibora Laginje.

 

 

·         GLAZBA, koncerti, operne i baletne predstave

 

Godina 2004.

 

1.     L. van Beethoven, Deveta simfonija, u Tvornici Torpedo, Riječka filharmonija, dirigentica Nada Matošević.

2.     P. I. Čajkovski, Labuđe jezero, na pozornici HNK I. pl. Zajca, Balet HNK Zagreb, koreograf Dinko Bogdanić.

3.     G. Verdi, Nabucco, u Tvornici Torpedo, Opera HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, redatelj Ozren Prohić.

4.     Koncert Josipe Lisac u Tvornici Torpedo.

5.     Koncert Dunje Vejzović na Trsatskoj gradini.

6.     Straussovi valceri i argentinski tango na terasi Pomorskog i povijesnog muzeja.

 

Godina 2005.

 

7.     W. A. Mozart, Cosi fan tutte,  na Trgu Riječke rezolucije, Opera HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, redatelj Krešimir Dolenčić.

8.     Koncert Arsena i Gabi, Hrvatski kulturni dom na Sušaku.

9.     C. Orff, Carmina burana, u Tvornici Torpedo, Riječka filharmonija i Opera HNK I. pl. Zajca, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić i Tratinčice, dirigentica Nada Matošević.

10.  Koncert Marielle Devia i Luciane D'Intino, Marijin perivoj Trsat.

11.  Putokazi i gosti, Androida, umjetnička voditeljica Miranda Đaković, Stubište kraj Grand hotela Bonavia.

12.  Valceri i tango na Trgu Riječke rezolucije, Opera i Balet HNK I. pl. Zajca, koreograf Staša Zurovac.

 

Godina 2006.

 

13.  Gerardo Nunez flamenco trio, Trsatska gradina.

14.  A. Ponchielli, La Gioconda, u HNK I. pl. Zajca, Opera HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, redatelj, Ozren Prohić.

15.  Koncert Damira Urbana u Tvornici Torpedo, Urban & 4 i orkestar Opere HNK I. pl. Zajca, dirigent Alan Bjelinski.

16.  Koncert Josea Cure i Dubravke Šeparović-Mušović,  u Marijinu perivoju  Franjevačkog samostana na Trsatu, Orkestar Opere HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević.

17.  Večer Dore Pejačević i Sergeja Rahmanjinova, u Klaustru Franjevačkog samostana na Trsatu, sopran Nelli Manuillenko i glasovir Olga Cinkoburova.

18.  C. Orff, Carmina Burana u Tvornici Torpedo, (g. 2006.) dirigent Ivo Lipanović,  zbor i orkestar Opere HNK I. pl. Zajca, zbor Jeka Primorja i dječji zbor Tratinčice, zborovođe Igor Vlajnić i Aleksandra Matić.

 

Godina 2007.

 

19.  Jose' Cura po motivima Respighija, Rossinija i Leoncavalla, La Commedia e' finita, Opera i Balet HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, koreograf, Staša Zurovac, redatelj Jose' Cura.

20.  Valovi/Waves, Suvremeni balet CeDeCe iz Portugala u HNK I. pl. Zajca.

21.  Galeb, koncert Olivera Dragojevića, Tvornica Torpedo, orkestar Opere HNK I. pl. Zajca.

22.  Leo Delibes – Youri Vamos, Coppelia na Montmartreu, u HNK I. pl. Zajca, Balet HNK Zagreb, redatelj i koreograf Youri Vamos.

23.  Rade Šerbedžija, koncert „Nokturno“, u Sveučilišnom kampusu na Trsatu, gitara Miroslav Tadić.

24.  Hombres de tango, Trsatska gradina, gitarist G. Bandini i C. Chiacchiaretta, bandoneon.

25.  G. G. Händel, Mesija u Tvornici Torpedo,Opera HNK I. pl. Zajca, dirigent Miroslav Homen.

 

Godina 2008.

 

26.  Francis Poulenc, Razgovori karmelićanki, u HNK I. pl. Zajca, Opera HNK u Zagrebu, dirigent Michael Helmrath, redatelj Krešimir Dolenčić.

27.  Od baroka do bossa nove, na Trsatskoj gradini, Z. Hornyanszky, oboa, engleski rog i P. Abreu, gitara.

28.  M. Lazar – E. Clug, Pret-a-Porter, u HNK I. pl. Zajca, Balet SNG, Maribor.

29.  LAIBACH, u Tvornici Torpedo, glazbeno-scenski spektakl

30.  Luis Sousa, Penelopa, Staša Zurovac, Pjesma nad pjesmama, u Tvornici papira – Harteri, koprodukcija Baleta HNK I. pl. Zajca i Baletne trupe CeDeCe, Portugal, autorska glazba Marijana Nećaka

31.  G. Verdi, Requiem, u Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske, Opera HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević.

32.  Klapa Libar na Trsatskoj gradini.

33.  G. Puccini, Tosca, 1. čin u Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u 10:00 sati, 2. čin u atriju Pomorskoga i povijesnog muzeja u 22:00 sata, 3. čin na Trsatskoj gradini u 02:00 sata, Opera HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, redatelj Damir Zlatar-Frey, Tosca – Olga Kaminska, Cavaradossi Davor Lešić, Scarpia Valentin Enčev.

 

Godina 2009.

 

34.  Večer Dvoržaka, Riječka filharmonija i violončelistica Monika Leskovar u Harteri, dirigentica Nada Matošević.

35.  Tölzer Knabenchor u Katedrali Sv. Vida, skladbe Rossinija, Haydna, Giorgija, Cannicciarija, Orffa i Mozarta u izvedbi dječjeg zbora iz Bad Tölza, Njemačka.

36.  Alexander Balanescu i Ada Milea, The Island/Otok, na Trsatskoj gradini, violinist i pjevačica.

37.  Gala koncert opernih arija u Portiću na Kantridi, Ana Durlovski, Gabriela Georgieva, Margareta Klobučar i orkestar Opere HNK I. pl. Zajca, dirigent Dian Čobanov.

38.  Arturo Sandoval sextet tour, koncertni spektakl u Portiću na Kantridi.

39.  Sho-Bo-Gen-Zo/Vidoviti putovi, u HNK I. pl. Zajca, Regionalni kreativni atelier Josef Nadj, Kanjiža, redatelj i koreograf Josef Nadj.

 

Godina 2010.

 

40.  L. van Beethoven, Oda radosti, svečano otvorenje RLJN na pontonu u luci između Gata Karoline Riječke, Rive Boduli i Terminala, HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, redatelj Ozren Prohić.

41.  P. Mascagni, Cavalleria Rusticana na Trgu Grivica ispred Katedrale, Opera HNK I. pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević, redatelj Ozren Prohić, s Kristinom Kolar i Davorom Lešićem …

42.  Četri godišnja doba, koncert skladbi  A. Vivaldija i J. Haydna, na plaži ex Park hotela, ispod OŠ Grivica, Hrvatski komorni orkestar sa solistima Marcom Grazianijem, violina, i Stjepanom Hauserom, violončelo, dirigent Borjan Canev.

43.  San ljetne noći, koncert Riječke filharmonije na plaži ex Park hotela ispod OŠ Grivica,  Rossini, Čajkovski, Mendelssohn-Bartholdy, solist Petar Kovačić, violončelo, dirigent Igor Vlajnić.

44.  Jazz concertino, koncert Darka Jurkovića za dvije gitare, ex Park hotel, ispod OŠ Grivica.

45.  Izgubljene pjesme, koncert violinista Stefana Milenkovicha i gitarista Edina Karamazova na plaži ex Park hotela, ispod OŠ Grivica.

46.  Koncert zbora Opere I. pl. Zajca u Katedrali Sv. Vida, dirigent Igor Vlajnić.

 

Godina 2011.

 

47.  Koncert grupe Belfast Food na Trgu Grivica.

48.  P. Mascagni, Cavalleria Rusticana, na Trgu Grivica ispred Katedrale.

49.  Jedna fantazija, koncert, divertimento i serenada, koncert Riječke filharmonije s flautisticom Luisom Sello,  na plaži ex Park hotela, dirigentica Nada Matošević.

50.  Othello, plesna predstava po motivima tragedije W. Shakespearea,  u Harteri, koprodukcijski projekt Bitef teatra Beograd i Grad Teatra, Budva, koreografi Zoran Marković i Maša Kolar.

51.  Jasna Bilušić & New Deal, jazz koncert, Perivoj ville Ružić, Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić-Ružić.

52.  Salsa filarmonica,  u Marijinu perivoju Franjevačkog samostana na Trsatu, koncert Zagrebačke filharmonije i legendi kubanske glazbe J. Castellano i R. Luque, dirigent Alan Bjelinski.

53.  Recital Franza Liszta u povodu 200. obljetnice rođenja, Katedrala sv. Vida, solist na orguljama Edmund Andler Borić.

54.  Posvećenje ljeta, koncert zbora Opere HNK I. pl. Zajca u Crkvi Gospe Trsatske, dirigent Igor Vlajnić.

55.  Od klasike do popa, Koncert Simfonijskog orkestra mladih iz Strasbourga u HNK I. pl. Zajca, dirigent Sylvain Marchal.

 

Godina 2012.

 

56.  Jerry Bock/Joseph Stein po pričama Sholema Aleichema i pjesmama Sheldona Harnicka: Guslač na krovu, musical,  ansambli HNK Ivana pl. Zajca, u režiji Ozrena Prohića i pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića, na Ljetnoj pozornici Opatija.

57.  Laura Marchig-Darko Jurković, I ja ponekad pišem u jazzu, glazbeno-pjesnički performans, u izvedbi oboje autora, u perivoju Ville Ružić (Spomenička knjižnica i zbirka Mažuranić-Brlić, Pećine.

58.  New sax quartet, koncert saksofonista Nikole Fabijanića, Gordana Tudora, Gorana Jurkovića i Tomislava Žužaka u perivoju Ville Ružić.

59.  Carl Orff, Carmina Burana, balet u koreografiji Huga Viere, izvodi Balet, operni solisti , zbor i orkestar  Opere HNK Ivana pl. Zajca, Dječji zbor Toretta, u bivšoj tvornici Torpedo.

60.  Pietro Mascagni, Cavalleria Rusticana, opera, solisti, zbor i orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca (Kristina Kolar,  Luis Chapa, Robert Kolar, Anđelka Rušin, Jelena Kordić, ženske klape Kastav i Kamelija, muške klape Kastav i Zvonejski kanturi, mješovita vokalna skupina Mistrage, dirigentica maestra Nada Matošević Orešković, redatelj Ozren Prohić.

61.  Simfonijski koncert Riječke filharmonije,  Edward Elgar Koncert za cello i orkestar, L. van Beethoven Egmont, uvertira, pod ravnanjem maestra Antona Nanuta, solist Petar Kovačić, violoncello, u Harteri (Riječka filharmonija za ovaj je koncert ovjenčana Nagradom Novoga lista i Nagradom publike za 2012).

62.  Mondschein Konzert, koncert zbora Opere Ivana pl. Zajca pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića, program: Schubert, Mendelssohn-Bartholdy, Maclarren, Brahms, Bruch i Joel. Ex Park hotel, plaža ispod OŠ Grivica na Pećinama.

63.  Plesna predstava Božanstvena komedija, ideja i koreografija Edward Clug, glazba Boruta Kržišnika i Milka Lazara. Sudjeluju: Ašhen Ataljanc, Nikola tomašević, Strahinja Lacković, Miloš Isilović, Uroš Petronijević, Ana Ignjatović Zagorac, Nevena Jovanović i Milica Jević. Hartera.

 

·         Dramske predstave

 

Godina 2004.

 

1.     W. Shakespeare, Hamlet, u Harteri, Hrvatska drama HNK I. pl. Zajca, redatelj Krešimir Dolenčić, Ranko Zidarić – Hamlet.

2.     M. Bevk, Zdrav sam i dobro mi je, na Trgu Riječke rezolucije, međunarodna koprodukcija SNG Nova Gorica i Talijanske drame HNK, redatelj Marjan Bevk.

3.     H. Pinter, Prijevara, u zimskom vrtu Grand hotela Bonavia, Hrv. drama HNK, redatelj Marin Lukanović.

4.     S. Šnajder, Kamov, smrtopis, u HNK I. pl. Zajca, Zagrebačko kazalište mladih, redatelj Branko Brezovec.

5.     Filip Šovagović, Jazz, u dvorištu OŠ Nikola Tesla, Hrv. drama HNK, redatelj Ivica Buljan.

6.     Trsatske stube, na stubama Petra Kružića, Udruga za scenske umjetnosti Prostor +, mentor-koautor Žak Valenta.

 

Godina 2005.

 

7.     Bernard – Marie Koltes, Marš/Pjesma nad pjesmama u Tvornici papira Harteri, Hrv. drama HNK i Mini teater Ljubljana, redatelj Ivica Buljan.

8.     Magdalena Lupi, Beaufortova ljestvica, HKD na Sušaku, TRAFIK, Tranzicijsko-fikcijsko kazalište, Rijeka.

9.     Giacinto Gallina, Zente refada/Skorojevići, Trg Riječke rezolucije, Tal. drama HNK, redatelj Francesco Macedonio.

10.  S. Novak, Mirisi, zlato i tamjan,  Portić na Kantridi, Hrv. drama HNK, redatelj Vinko Brešan.

  

Godina 2006.

 

11.  P. P. Pasolini, Ribica, Dvorište OŠ Nikola Tesla, INK, Gradsko kazalište Pula, redatelj Ivica Buljan.

12.  Zeami Motokiyo, Matsukaze i Murasame – Vjetar u borovima, HNK I. pl. Zajca, koprodukcija Hrvatske i Japana, redatelj Nenad Glavan, koreograf Moe Yamamoto.

13.  Mate Matišić, Ničiji sin, Sveučilišni kampus na Trsatu, Hrv. drama HNK, redatelj Vinko Brešan.

 

Godina 2007.

 

14.  Prostor +,  DDR (Dobrodošli u Rijeku), Željeznička postaja Pećine, vlak od Pećina do Rijeke – Glavnog kolodvora, Glavni kolodvor,  autor – redatelj Žak Valenta.

15.  Štivičić, Zink, Erba, Goldoni Terminus, Hartera, Talijanska drama HNK, redatelj Toni Cafiero.

16.  Anonimus 17. st. Lukrecija o'bimo rekli Požeruh, na plaži i u moru Glavanovo  - Pećine, Hrv. drama HNK, redatelj Jagoš Marković.

 

Godina 2008.

 

17.  Hiroko Tanahashi, skinSITEs, na Trgu Ivana Klobučarića, Post Theater, New York/Berlin/Tokyo, version 12 CargoGraphy, video-performance na specifičnoj lokaciji.

18.  Ugo Betti, Delitto all'isola di capre /Zločin na Kozjem otoku, u Harteri,Tal. drama HNK, redatelj Damir Zlatar Frey.

19.  Aristofan, Donne in Parlamento na Trgu Riječke rezolucije, Piccolo Teatro di Milano u koprodukciji s ATIR Milano, redateljica Serena Sinigaglia.

20.  A. Strindberg, Gospođica Julija, u Tvornici Torpedo, hala 2, koprodukcija HNK I. pl. Zajca i MESS Sarajevo, redatelj Damir Zlatar Frey.

 

Godina 2009.

 

21.  Autorski tim, Liga vremena u Harteri, koprodukcija BADco, HNK I. pl. Zajca i Drugog mora.

22.  J. B. P. Moliere, Škrtac, u Brodogradilištu 3. maj, Hrvatska drama HNK, redatelj Oliver Frljić.

 

Godina 2010.

 

23.  Trsatska gradina, na Trsatskoj gradini, Kazališna radionica MALIK, Rijeka, redatelj i koreograf Žak Valenta.

24.  Michael Cristofer, Prekidi, u Harteri, Kazalište Planet Art, Zagreb, redatelj Marko Torjanac.

25.  Miro Gavran, Tutto sulle donne/Sve o ženama,  na Trgu Matije Vlačića Ilirika, Tal. drama HNK, redateljica Neva Rošić.

26.  Daniil Harms, Cirkus Destetika, na plaži ex  Park hotela, Hrv. drama HNK, redatelj Aleksandar Popovski.

  

Godina 2011.

 

27.  Ivo Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, na Trgu Matije Vlačića Ilirika, HKD teatar Rijeka, redatelj Lary Zappia.

28.  Dubravka Ugrešić/Ivor Martinić (adaptacija), Baba Jaga je snijela jaje, na plaži ex Park hotela, Hrvatska drama HNK, redatelj Ivica Buljan.

 

Godina 2012.

 

29.    Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina, komedija, koprodukcija Riječkih ljetnih noći i festivala Grad teatar Budva, adaptacija teksta i režija Jug Radivojević, u Ulici Šime Ljubića ispred konobe La Grotta.

 

30.  Dubravka Ugrešić, Baba Jaga je snijela jaje, komedija u tri dijela, adaptacija romana: Ivor Martinić, redatelj Ivica Buljan, na plaži ex Park hotela ispod OŠ Grivica, Pećine. Produkcija Riječkih ljetnih noći – Hrvatska drama HNK Ivana pl. Zajca.

 

31.   Euge'ne Ionesco, Ćelava pjevačica, antidrama, redatelj Lary Zappia,  produkcija HKD teatra, Rijeka, izvedba na Trgu Matije Vlačića – Ilirika u Starom gradu.

 

32.  Sofoclo & Co., Antigona, tragedija, autor i redatelj Ozren Prohić, , produkcija Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca, izvedba u Harteri.

 

33.  Ivo Brešan, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, komedija, produkcija HKD teatra, Rijeka. Redatelj Lary Zappia. Postavljeno na Trgu Matije Vlačića Ilirika.

 

34.   Slobodan Novak, Mirisi, Zlato i tamjan, dramatizacija romana Matko Botić zajedno s Vinkom Brešanom, redatelj Vinko Brešan. Kultna predstava Riječkih ljetnih noći, postavljena u Portiću na Kantridi.

 

 

Pisci pod zvijezdama

 

1.     Na trećim Noćima inaugurirana je nova manifestacija Pisci pod zvijezdama u Starom gradu. Na prilično zapuštenom  mjestu u Starom gradu, ali slavnog imena: na Trgu Marka Marulića ispred još zapuštenije i oronule seoske kućice, postavljen je stol  s mikrofonom,  nekoliko stolica i s dva reflektora, i tu su po odabiru  književnoga kritičara, teoretičara profesora dr. Darka Gašparovića 4. i 5. srpnja uz glazbenu pratnju Francija Blaškovića  nastupili ugledni i slavni umjetnici pisane riječi: Daša Drndić, Ivica Prtenjača, Ervin Jahić, Milorad Stojević, Nikola Petković, Igor Žic, Tatjana Gromača, Laura Marchig i Daniel Načinović.

 

2.     Sljedeći Pisci/pjesnici pod zvijezdama bili su Ivan Rogić Nehajev, Delimir Rešicki, Simo Mraović, Boris Dežulović, Vesna Biga, Melita Sanković te hip hop band KBC (Krug bez cenzure), sve po izboru književnika i profesora dr. Nikole Petkovića. Izbornik je autore okupio oko zajedničke teme: morske trave.

 

3.     Pisci pod zvijezdama proslavili su  18. srpnja 2007. uz slavljeničku rođendansku tortu i pjenušac 70. rođendan Riječanina Nedjeljka Fabrija, koji je rođen u Splitu, ali je svoje remek-djelo Vježbanje života posvetio i smjestio u Rijeku, naš i njegov voljeni grad, grad u kojemu je proveo djetinjstvo i mladenačko odrastanje. Uz akademika Fabrija sudjelovali su akademik Petar Strčić, prof. dr. Darko Gašparović, sopranistica Ivanica Lovrić te glumac Zdenko Botić.

 

4.     Moderatori književne večeri Pisaca pod zvijezdama na Trgu Marka Marulića, 15. srpnja 2008. bili su mladi književnici Alen Kapidžić i Enver Krivac, koji su predstavili isto tako mlade umjetnice i umjetnike Nenada Stojkovića, Jelenu J-Zlo Tondini, Željku Horvat, Petru Čargonju, Ivu Pejković i band „Marinada“ koji su u svijet književnosti „katapultirani“ u riječkoj udruzi Ediciji Katapult.

 

5.     Pod naslovom Jezični zakon u tebi i zvjezdano nebo nad nama prof. dr. Nikola Petković odabrao je i vodio književnu večer, na koju je pozvao autore Robertu Razzi, Aidu Begić, Daniela Načinovića i Predraga Lucića.  Sve se to odigravalo na tradicionalnom mjestu, na Trgu Marka Marulića u Starom gradu 3. srpnja 2009.

 

6.     Međunarodna književna večer  Poezija i nove tehnologije po izboru  i pod vodstvom pjesnikinje i ravnateljice Talijanske drame HNK Ivana pl. Zajca prof. Laure Marchig  održala se 6. srpnja 2010. u Astronomskom centru Rijeka. Večer je posvećena odnosu između poezije i novih tehnologija, a nastupili su ovi autori: David Gazarov, Sibila Petlevski, Enrico Pulsoni, Alessandro Salvi, Sanjin Sorel i Primož Sturman.

 

      Film pod zvijezdama

 

 

Od godine 2010. u sklopu Riječkih ljetnih noći održavaju se i filmske projekcije na Trgu Matije Vlačića Ilirika. HNK organizira Film pod zvijezdama u suradnji s Festivalom igranog filma u Puli (iz međunarodnog programa Europolis) te s Videomarket Tradeom, odnosno Agencijom za ticketing iz Rijeke.

1.     Godine 2010. u vremenu od 12. do 15. srpnja održane su četiri filmske predstave, i to:  engleska drama Vojvotkinja, Saula Dibba, talijanska  drama Veliki san  Michelea Placida,  češka komedija Engleske jagode  Vladimira Drhe i njemčki film Transfer  Damira Lukačevića.

2.     U 2011. također na Trgu Matije Vlačića Ilirika u istoj organizaciji održane su projekcije triju filmova, i to, Bijela grofica, Jamesa Ivoryja, Ženska prava hoću  Nigela Colea i Dvostruki sat  Giuseppea Capotondija.

 

 

·         Izložba kazališnih scenografija Pozornice

 

Prvi put za održavanja Riječkih ljetnih noći na pozornici HNK Ivana pl. Zajca, dok su nova gledališta i pozornica osvajale neke nove gradske prostore, za devetih Riječkih ljetnih noći održana je multimedijalna izložba scenografija Dalibora Laginje pod naslovom Pozornice.

Dok festivalski program bude od grada stvarao pozornicu, na pozornici HNK Ivana pl. Zajca bit će Pozornice , izložba scenografija Dalibora Laginje. Time će u program Riječkih ljetnih noći samostalno ući i likovna umjetnost, i to ona koja je žana sastavnica kazališne umjetnosti. ali ovoga će puta pričati samo svoju priču…

  

 

NAGRADE

 

·         Nagrada Novoga lista za najcjelovitije ostvarenje Riječkih ljetnih noći – skulptura akademskoga kipara Siniše Majkusa ustanovljena je 2005. a dodijeljuje se prema prosudbi i odluci žirija Novoga lista.

 

§  2005. Slobodan Novak, Mirisi, zlato i tamjan, dramska predstava u režiji Vinka Brešana

§  2006. Koncert Josea Cure ( s Dubravkom Šeparović-Mušović) orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević

§  2007. Anonimus 17. st./ Daniel Načinović, Lukrecija o'bimo rekli Požeruh, dramska predstava u režiji Jagoša Markovića

§  2008. Giacomo Puccini, Tosca, operna predstava u režiji Damira Zlatara Freya, Opera HNK Ivana pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević Orešković

§  2009. J. B. P. Moliere, Škrtac, dramska predstava u režiji Olivera Frljića

§  2010. Pietro Mascagni, Cavalleria Rusticana,  operna predstava u režiji Ozrena Prohića, dirigentica Nada Matošević Orešković

§  2011. Nagrada nije dodijeljena

§  2012. Koncert Riječke filharmonije pod ravnanjem maestra Antona Nanuta i solistički nastup violončelista Petra Kovačića, za Koncert za viloncello i orkestar Edwarda Elgara i Uvertiru Egmont te 5. simfoniju Ludwiga van Beethovena.

Žiri Novoga lista po prvi je put dodijelio i posebno         priznanje akademskom slikaru i scenografu Daliboru Laginji za multimedijalnu izložbu njegovih scenografija Pozornice.

 

 

·         Nagrada publike počela se dodjeljivati godine 2008.

 

§   2008. Giacomo Puccini, Tosca, ambijentalna izvedba na tri lokacije, prema realnom vremenu određenom u librettu, redatelj Damir Zlatar Frey, Opera HNK Ivana pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević Orešković,

§  2009. Tölzer Knabenchor/ Dječji zbor iz Bad Tölza, Njemačka, pod ravnanjem Gerharda Schmidt-Gadena, koncert u Katedrali Sv. Vida

§  2010. i 2011. Pietro Mascagni, Cavalleria Rusticana, operna izvedba na otvorenom na Trgu Grivica ispred Katedrale Sv. Vida,  redatelj Ozren Prohić, Opera HNK Ivana pl. Zajca, dirigentica Nada Matošević Orešković.

§  2012. Koncert Riječke filharmonije u Harteri , pod ravnanjem maestra Antona Nanuta oduševljena publika je ocijenila visokom ocjenom 4,9. Program: Edward Elgar, Koncert za violoncello i orkestar, solist Petar Kovačić, violoncello, Uvertira Egmont Ludwiga van Beethovena.

 

Hrvatsko narodno kazalište  - okosnica Riječkih ljetnih noći

 

Ako bismo željeli napraviti svojevrsnu sintezu zbivanja tijekom proteklih devet godina na Riječkim ljetnim noćima, zasigurno bismo upali u pogreške, prigodom zbrajanja, navođenja jednoga i izostavljanja drugoga projekta, pa ostajemo pri onome što smo već izdvojili  govoreći o predstavama i o prostorima u kojima su se odvijale. Brojni ansambli, solisti, autori, slavna imena u nas i na svjetskoj umjetničkoj sceni, specifičnost i ambijentalnost izvedbe povezana s vremenom zbivanja, publikom spremnom na zajedničku avanturu s autorima i interpretima, sve su to zaštitni znaci Riječkih ljetnih noći. Kao što danas u Rijeci nema čovjeka koji barem jednom nije nazočio svečanom otvorenju Riječkih ljetnih noći, tako možemo tvrditi da ima sve više gledatelja koji su postali redoviti posjetitelji većine predstava. Brojke ipak donekle mogu pomoći o koliko se zbivanja tijekom devet Riječkih ljetnih noći radi. 

 

Tako brojka od više od trideset premijernih produkcija rađenih samo za Riječke ljetne noći može donekle  naznačiti o kojoj se to kvaliteti i kvantiteti radi, dok je u devet godina održavanja ovoga Festivala izvedeno ukupno  184 različitih predstava, priredaba,  koncerata, projekata…

 

Stoga navodimo samo neke originalne produkcije rađene za Ljetne noći: Mirisi, zlato i tamjan, Lukrecija o'bimo rekli Požeruh, Jazz, Ničiji sin, Goldoni Terminus, Prijevara, Trsatske stube,  Marš/Pjesma nad pjesmama, Tosca, Carmina Burana, Cosi fan Tutte, Cavalleria Rusticana, Deveta simfonija, Jose Cura, Beaufortova ljestvica, Zente Refada, Vjetar u borovima, Dobrodošli u Rijeku, Penelopa/Pjesma nad pjesmama,  Verdijev Requiem, Gospođica Julija, Liga vremena, Škrtac, Malik – Trsatska gradina, Cirkus Destetika, Baba Jaga je snijela jaje, Guslač na krovu, Gostioničarka Mirandolina, Božanstvena komedija,Koncert za violoncello i orkestar Edwarda Elgara, Ludwig van Beethoven, Uvertira Egmont.

 

Moramo naglasiti da je od početka do danas stup i okosnica Riječkih ljetnih noći bilo Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca. Oko našega Kazališta  i u njemu, uz aktivno djelovanje svih ansambala i svega zaposlenog osoblja, mjesec dana, u vremenu od druge polovice lipnja do druge polovice ili kraja srpnja sve se događalo i okupljalo, Tehnika je gradila i skidala scenografiju, tribine i odvozila ih s jednog dijela grada na drugi. Orkestar i zbor Opere držali su svoje koncerte ili su uz njih nastupili brojni vokalni ili instrumentalni solisti, kao i plesni ansambli.

Sve umjetničke grane našega HNK stvarale su svoje predstave, Hrvatska drama, Talijanska drama, Opera, Balet, orkestar i zbor Opere. Uspjehu je pridonijela i Uprava Kazališta, Propaganda je nakon nekoliko godina traženja osmislila  i ustalila prepoznatljiv vizualni identitet Noći u programskoj knjižici, na festivalskoj zastavi i na svim  segmentima Festivala.

 

Što ostaje, čega se sjećamo?

 

I na kraju, ako se upitamo što je to što nam ostaje, po čemu ćemo se sjećati Riječkih ljetnih noći, što nas je emotivno dirnulo, uzdrmalo, potreslo?

Možemo se sjetiti npr.  mnoštva Riječana i Riječanki, djece, odraslih, svih dobi kako hrle u centar da bi pred Kazalištem, na Rivi Boduli,  na Gatu Karoline Riječke, na Korzu, na Trgu Republike Hrvatske, na Trgu 128. brigade HV i na Trgu 111. brigade HV, mnogi očevi s djecom na ramenima pratili svaki put  svečani ceremonijal otvorenja Festivala u doista prekrasnim zvjezdanim toplim ljetnim večerima. Interes i posjet priredbama bio je svih godina jednako velik, sve su predstave bile rasprodane, tražila se karta više. Festival je tijekom ovih devet godina postao svojina grada i njegovih stanovnika, riječkim zaštitnim znakom kulturnog ljeta, njegova ljubav i ponos. Možemo reći i da je grad Rijeka i s pomoću Riječkih ljetnih noći pronašao još jedan, važan dio svoga urbanog identiteta – onaj kulturni i umjetnički.

 

Posjetiteljima će ostati u sjećanju koncerti i koncertne izvedbe u Tvornici Torpedo gdje su izvedene Beethovenova Deveta simfonija,  Orffova Carmina Burana (koncertne izvedbe i balet u koreografiji Huga Viere),  Händelov Mesija, Verdijev Nabucco, koncert grupe Laibach, Damira Urbana, Olivera Dragojevića, Josipe Lisac…

U Marganovu u bivšoj Tvornici papira, koja je definitivno dobila svoje izvorno staro ime Hartera izvedene su izvrsne premijerne predstave Koltes/Buljanov Marš/Pjesma nad pjesmama, Goldoni Terminus i Antigona Sofokla & Co. Talijanske drame HNK, nastupila je čelistica Monika Leskovar uz Riječku filharmoniju, održane su sjajne premijerne baletne predstave Luisa Souse, Penelopa i Staše Zurovca, Pjesma nad pjesmama, koncerti Riječke filharmonije sa sjajnim riječkim violončelistom Petrom Kovačićem…

Puccinijeva Tosca prvi je put u Hrvatskoj uprizorena tako da se radnja zbiva u tzv. realnom vremenu i na tri različita mjesta, u Kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske, u atriju Pomorskog i povijesnog muzeja i na Trsatskoj gradini, od podneva do tri i pol sata u noći sljedećeg dana.

Katedrala Sv. Vida, Kapucinska crkva i Crkva Gospe Trsatske kao i Marijin perivoj na Trsatu postale su pozornice za koncerte klasične glazbe i operne predstave (Verdi, Requiem, Tosca, Cavalleria Rusticana na Trgu ispred Katedrale, Posvećenje ljeta, Recital Franza Liszta, Salsa filarmonica,  solistički koncert Josea Cure i Dubravke Šeparović, te koncert  opernih arija M. Devia i L. D'Intino itd.).

Kao nova koncertna i dramska pozornica prepoznata je tzv. plaža ispred bivšega Park hotela gdje su se održali sjajni koncerti i dramske predstave tijekom sedmih i osmih Ljetnih noći   Izgubljene pjesme, sa Stefanom Milenkovichem i Edinom Karamazovom, San ljetne noći, koncert Riječke filharmonije i violončelista Petra Kovačića, Četiri godišnja doba, solista Marca Grazianija na violini i Stjepana Hausera na violončelu, Jedna fantazija, koncert, divertimento i serenada u izvedbi Riječke filharmonije i flautistice Luise Sello, dok je Arturo Sandoval Sextet nastupio u Portiću na Kantridi.

Perivoj Ville Ružić pokazao se odličnim mjestom za komorne glazbeno-scenske priredbe poput glazbeno scenskog performansa Laure Marchig i Darka Jurkovića I ja ponekad pišem u jazzu, te koncerta New Sax Quarteta.

Povratkom na Ljetnu pozornicu Opatija mjuziklom Guslač na krovu Riječke ljetne noći potvrdile su svoju vitalnost i umjetničku kvalitetu ulazeći u u koprodukciju s Festivalom Opatija.

 

Rijeka se, poput brojnih drugih projekata ,uvijek dosad u organizaciji Riječkih ljetnih noći morala osloniti samo na svoje financijske izvore. Bez obzira na originalnost našega ljetnog Festivala, na kvalitetu ostvarenja, na mnoštvo vlastitih produkcija, drugi izvori financiranja, a tu ponajprije mislimo na Ministarstvo kulture, gotovo da i nisu pridonosili ovoj riječkoj manifestaciji. Za razliku od nekih drugih – u Dubrovniku i u Splitu koji su još iz doba RSIZ-a dobivali  gotovo neograničena sredstva.

Zbog  svega toga umjetničko vodstvo ovogodišnjih Riječkih ljetnih noći, u želji da ne skraćuje već uvriježenih mjesec dana  kulture pod riječkim zvjezdanim nebom, odlučilo se na neke nove oblike stvaranja predstava: koprodukcije, drugi mogući korak u ovom kriznom vremenu jesu  obnove i reprize provjerenih uspješnica iz prošlih godina, uz poneku novu premijernu produkciju.

 

 

10.  RIJEČKE LJETNE NOĆI  - Zvijezda europskog neba

 

 

Deset godina Riječkih ljetnih noći.  Stigli smo i do prvog  jubileja.  Kako ga proslaviti, obilježiti, kako stvoriti neka osobita buduća sjećanja?  Ulazak u desete Riječke ljetne noći u našem će  gradu istodobno svečano obilježiti i ulazak Hrvatske u Europsku uniju.  Pamtit ćemo ih svakako po tome. Ali ne i samo po tome.  Slavit ćemo jubilej svake festivalske večeri svakim programom i svakim aplauzom naše publike. Sastajat ćemo se ponovno na gradskim trgovima, na obali, u kulturno-povijesnim zdanjima, prostorima industrijske baštine...  Vjerujemo da će i ovogodišnji festivalski programi donijeti sugestivne prizore i snažne doživljaje koji će se trajno utisnuti u sjećanje.

 

Sigurna sam da su se mnogi programi festivala Riječke ljetne noći tijekom posljednjeg desetljeća duboko utisnuli u individualnu i kolektivnu memoriju Riječana i posvjedočili da jedan promišljen i kvalitetan festival cijeli grad može pretvoriti u pozornicu, da mnoge gradske lokacije posve iznenađujuće mogu  postati mjestom uzbudljivih susreta sviju okupljenih oko umjetničke kreacije.

Obljetničko festivalsko izdanje prava je prigoda za neke od ponajboljih dosadašnjih  predstava, pa će se tako na ovogodišnjem programu naći najgledanije predstave, dramske "Lukrecija o'bimo rekli Požeruh", "Baba Jaga je snijela jaje" i "Gostioničarka Mirandolina", kao i iznimno ambijentalno uprizorenje opere "Cavalleria rusticana".
Kada je riječ o novim projektima, ansambl Talijanske drame praizvest će autorski projekt Karine Holle "Kafka projekt..", predstavu o granicima što nas omeđuju i prelascima preko njih. A članovi Talijanske drame priredit će i večer posvećenu tangu "El dia que me quieras“, pjesničko i glazbeno putovanje što počinje u Argentini, prolazi kroz Europu i konačno stiže u Rijeku.
U okviru jubileja Riječkih ljetnih noći, riječko će Tranzijsko fikcijsko kazalište TRAFIK obilježiti 15. godišnjicu svoga postojanja, i to izvedbom triju predstava: "Pozdrav s Jadrana", "Destinacija Trafik: Divljač" i "Diva".  A prilog programu Riječkih ljetnih noći dat će i riječko Gradsko kazalište lutaka izvedbom mjuzikla "Pepeljuga" na Trgu Sv. Barbare.

U glazbenom dijelu programa očekuju nas niz atraktivnih koncerta, pravih glazbenih užitaka, i nastupi vrhunskih glazbenika: koncert Zagrebačkih solista, recital violista Francesca Squarcie i pijanistice Nine Kovačić, neobičan i zanimljiv koncertni spoj violinista Gorana Končara s Darko Jurković Quartetom pod nazivom "Classic & Jazz", koncert Zagrebačkog ansambla flauta kao i "Piano Madness", klavirski koncert ljetne akademije "Dino Ciani". Solistički će koncert upriličiti i Riječanima omiljena sopranistica Vedrana Šimić te uz klavirsku pratnju Filipa Faka izvesti Puccinijeve pjesme. Na programu je, naravno, tradicionalni koncert zbora riječke Opere, kao i koncert Riječke filharmonije čiji će niz  nezaboravnih festivalskih koncerata biti nastavljen nastupom s riječkim rokerima u posve novom ruhu.

Stoga Vas pozivamo, da nam se pridružite i ove godine kada ćemo Festival završiti jednako kao što ćemo ga i započeti, plesom, odnosno predstavom "Shut up and dance".  Plešite s nama i ovo, deseto ljeto...

Viđat ćemo se se na svim onim poznatim i prepoznatljivim, ali i skrivenim i pomalo zaboravljenim mjestima u našem gradu. Vjerujem da će se i ovogodišnji festivalski programi sjediniti s prostorima svojih izvedbi, otkrivajući u gradu  prizorišta uzbudljivih događanja te na na jedinstven način i dalje pričati priču o našoj Rijeci.

Zahvaljujem suorganizatorima Gradu Rijeci i Turističkoj zajednici grada Rijeke, te svim sponzorima što su nam pomogli da ostvarimo svoje zamisli i kreiramo obljetničko izdanje festivala već prepoznatljivog i izvan Rijeke, pa čak i Hrvatske.

 

 

Nada Matošević Orešković,

Intendantica HNK Ivana pl. Zajca

 

 

 

 

.

        English

.

Otvorenje Festivala 2010.

.

Video

. . . . .
  Image of ChillTip Image of ChillTip Image of ChillTip
. . . . .
  Image of ChillTip Image of ChillTip Image of ChillTip  
 
Mediji o
Riječkim
ljetnim
noćima
 
 

 

 

Organizatori: Grad Rijeka, Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka, Turistička zajednica grada Rijeke