|
RIJEČKE LJETNE NOĆI
2007.
NA GATU KAROLINE RIJEČKE
„U tom hrabrom podvigu
Karolininu ima nečeg mitskoga. Pojavljuje se ona odjednom, okružena
dimom paleži i smradom baruta, usred sveopće pomutnje. Premda nalikuje
biblijskoj udovici Juditi, ne namjerava odrubiti Holofernovu glavu.
Moderna je to, osviještena i hrabra građanska osloboditeljica,
utjelovljenje slobode.“
Na Gatu Karoline Riječke spektakularno se otvaraju 4. ljetne noći. Jedno
od najpoznatijih svjetskih uličnih kazališta Grupa „Puja!“ pleše i pjeva
u zraku, na nebu, u moru.
HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA pl. ZAJCA
„Riječki teatar već je
u trenutku otvorenja, 4. listopada 1885., bio mjesto koje se u gradu
nipošto ne smije propustiti. Na predstavljanju javnosti nove zgrade,
podignute prema projektu bečkog arhitektonskog dvojca Fellner i Helmer,
vrhunac je uslijedio predajom ključeva riječkom gradonačelniku
Giovanniju Ciotti. Ključeve je predao arhitekt Fellner i kazao: „Ovaj će
hram, što ga je stvorio grad, postati omiljeno mjesto građana Rijeke!“
Te će se riječi pokazati točnom prognozom.“
Na riječkoj sceni pjevali su Caruso, Gigli, dirigirali Mascagni,
Puccini. Ovih Riječkih ljetnih noći, na istoj sceni, pjevat će i
režirati José Cura.
U riječkom HNK-u gostovat će Balet HNK-a iz Zagreba i pozornicu
pretvoriti u rasplesani pariški Montmartre.
Na istoj pozornici nastupit će suvremeni balet iz Portugala s trodjelnim
programom pod zajedničkim nazivom "Valovi"/"Waves".
Sve tri predstave izvode se na sceni Kazališta zbog tehničkih razloga.
Naime, tehnički uvjeti njihovih izvedbi mogu se osigurati jedino u
kazališnoj zgradi.
PORTIĆ NA KANTRIDI
„ Portić na Kantridi bio je
dražesna pozornica za humorom impregniran komad, a more, Cres i
opatijska rivijera pokazali su se kao magične kulise.“
Predstavu „Mirisi, zlato i tamjan“ izvodimo na Kantridi. Već treću
godinu. Ona postaje simbolom naših Noći. Igra se na zapadnom dijelu
riječke morske obale. Ali ove godine mi ćemo i njen istočni kraj, plažu
na Pećinama, pretvoriti u čudesnu pozornicu. „Mirisi...“ na početku,
„Lukrecija“ na kraju.
ŽELJEZNIČKA POSTAJA PEĆINE
„Jedna je od najstarijih i najljepših u Europi. Predstavnici
austrijskog dvora upravo su na toj postaji završavali svoja putovanja na
more. Nakon slavne prošlosti očekuje je i novi plan u budućnosti:
uključenje u gradski željeznički prijevoz, a možda postane i jedna od
prvih stanica riječkog metroa.“
Mi ćemo se tamo sastati, ući u jednu predstavu i započeti putovanje koje
se zove „DDR. Dobrodošli u Rijeku“.
SVEUČILIŠNI
KAMPUS NA TRSATU
„Ono što je još jučer izgledalo neostvarivo, postaje stvarnost.
Izgradnjom kampusa i jačanjem Sveučilišta Rijeka postaje pravi
sveučilišni grad iz kojeg se, za vjerovati je, neće odlaziti studirati u
Zagreb, Ljubljanu, Bolognu i Trst, već naprotiv, u Rijeku će dolaziti
mladi umovi iz cijele Hrvatske, a možda i ne samo Hrvatske. One najbolje
Rijeka će pokušati zadržati na Kvarneru. Tko bi se tome nadao još do
prije nekoliko godina?“
„Odlučili smo raditi ambijentalni teatar, a ja sam se zaljubio u
Sveučilišni kampus.„ (Vinko Brešan)
Prošlog ljeta igrali smo „Ničijeg sina“ ispred monumentalne zgrade
Sveučilišnog kampusa. Ovog ljeta srest ćemo se s Radom Šerbedžijom i
njegovim „Nokturnom“ u amfiteatralnom prostoru samog kampusa.
STARI
GRAD
„Riječki Stari grad je grad duh. Tko god ga bude potražio, suočit će se
s činjenicom da on u stvarnosti ne postoji. Ali, čim se to saznanje
prihvati onakvim kakvim jest, slijedi njegovo opovrgavanje. Produži li
se s Korza korak ispred Gradskog tornja, svakih nekoliko metara odnekud
će se u lice unijeti prizor koji nečim podsjeća na prethodne stanare
toga prostora.“
Duhove Staroga grada prizvat će ovih Noći pisci i pjesnici i njihovi
slušatelji i gledatelji, Riječani stari i mladi, na susretu s „Piscima
pod zvijezdama“, i to dvije večeri: jedna se zove „Morske trave“, a
druga „Fabrio, Rijeka i prijatelji“.
HARTERA
„Tvornica papira, popularna Hartera utemeljena je u Rijeci 1821.
zahvaljujući poduzetničkom duhu Andrije Ljudevita Adamića. Riječki papir
bio je vrhunski proizvod, što krajem 19. stoljeća potvrđuju međunarodne
nagrade za kvalitetu. Radila je duže od 180 godina.“
Neobični spoj Rječine, brda i šume, među kojima je Hartera, umjetnički
su otkrile prve Riječke ljetne noći. Tada smo u njoj izveli ništa manje
nego „Hamleta“, a sljedeće godine performance „Marš / Pjesma nad
pjesmama“. Ovih Noći, Hartera će postati prostorom jednog venecijanskog
hotela, sa sjećanjima na Goldonija, ali s iskustvima života u suvremenoj
Veneciji, Europi... Harteri.
PEĆINE
„Pećine su područje Sušaka koje se prostire uzduž moske obale, do
zaljeva Martinšćica. Od prve polovice 19. stoljeća tamo se razvija
ladanjski koncept ljetnikovca, vila uz more. Kasnije to postaju poznate
plaže za građane i turiste Rijeke. Među njima je i legendarna riječka
plaža Glavanovo.“
Predstava „Lukrecija o' bimo rekli Požeruh“ odvijat će se na toj plaži,
na njezinim stijenama i u moru.
TRSATSKA GRADINA
„Stari Trsaćani
pričaju da se u godinama nakon Drugog svjetskog rata, u šipražju oko
Trsata, moglo često vidjeti jednu staru, zapuštenu ženu kako luta oko
Gradine i plaši djecu. Odjevena u crno ili sivo, poderane odjeće, s
dugom sijedom kosom koja joj je u neurednim pramenovima padala po
leđima, divlja pogleda, izgledala je djeci poput novovjeke vještice.
Zaista, tko je bila ta žena koja je na nekom nepoznatom jeziku govorila
riječi koje nitko nije mogao razumjeti? Bila je to Ana Nugent,
posljednja trsatska kneginja.“
Njoj i nama ovih će
Noći svirati tango na svojoj famoznoj gitari glazbeni čarobnjak
Giampaolo Bandini i harmonikaš Cesare Chiacchiaretta.
TVORNICA TORPEDO
„U svojoj 150 godišnjoj tradiciji riječka tvornica torpeda tehnološki je
obilježila grad Rijeku. Sve do najnovijih vremena Rijeka je bila poznati
svjetski grad u kojem su se nabavljala najsuvremenija tehnička sredstva.
Ovdje je bilo svjetsko središte najmodernije industrije. Zanimljivo je
da se Tvornica nalazi na morskoj obali i ima svoju lučicu. Kultne teme
preciznih riječkih torpednih majstora u tvornici i lučici žive još i
danas.“
Među kultne teme posljednjih godina uvrstili su se neočekivano zanosni
koncerti, od simfonija, kantata do rocka.
Festival će i ovoga ljeta završiti u Torpedu koncertom orkestra i zbora
Opere koji će izvesti genijalni
Händelov oratorij "Mesija".
Ali tamo će biti i stvarnih estradnih umjetnika. Oliver Dragojević.
Mani Gotovac
Korišteni dijelovi
tekstova Velida Đekića, Irvina Lukežića, Ingrid Žic, Miljenka Smokvine |